Gdje je Hrvatska s prijenosom?

Ukratko

Direktiva o transparentnosti plaća (EU) 2023/970 trebala je biti prenesena u nacionalno pravo do 7. lipnja 2026. Ministarstvo rada navodi da je usklađivanje Zakona o radu u tijeku, a do 30. rujna 2026. izmjene nisu objavljene u Narodnim novinama. Načelo jednake plaće za jednak rad već je u Zakonu o radu. Nacrt izmjena još nije objavljen na e-Savjetovanjima. U planu zakonodavnih aktivnosti ministarstvo ga je predvidjelo za Vladu u prvom tromjesečju 2026.

Najava. Ministar je 9. rujna 2026. najavio da će se izmjenama Zakona o radu uspostaviti Nacionalni sustav transparentnosti plaća za izvještavanje o razlikama u plaćama.

  1. 10. 5. 2023.

    Direktiva donesena

    Objavljena u Službenom listu EU-a (L 132) 17. svibnja 2023.

  2. 7. 6. 2026.

    Rok za prijenos

    Države su do tog datuma trebale donijeti nacionalne propise.

  3. 9. 9. 2026.

    Metodologija i najava

    Ministarstvo objavljuje neobveznu metodologiju za vrednovanje radnih mjesta.

  4. 7. 6. 2027.

    Prvi izvještaji

    Rok iz direktive za poslodavce sa 150 i više radnika.

Direktiva određuje što hrvatski zakon mora sadržavati, ali konkretne dužnosti, rokove i kazne za poslodavce u Hrvatskoj odredit će tek objavljeni zakon. Tekst u nastavku opisuje zahtjeve direktive. Za usporedbu, neprilagođeni rodni jaz u plaćama u EU-u za 2024. iznosio je 11,1 % prema Eurostatu.

Što direktiva traži od poslodavaca?

Pravila o zapošljavanju i pravima radnika vrijede za sve poslodavce, bez obzira na broj radnika. Izvještavanje je vezano uz veličinu.

  1. Članak 5.

    Prije zapošljavanja

    Kandidat dobiva podatak o početnoj plaći ili rasponu, u oglasu, prije razgovora ili na drugi način. Poslodavac ne smije pitati za prethodnu plaću.

  2. Članak 6.

    Jasni kriteriji

    Radnici moraju imati pristup objektivnim, rodno neutralnim kriterijima za plaću i napredovanje. Država može poslodavce s manje od 50 radnika izuzeti od dijela o napredovanju.

  3. Članak 7.

    Pravo na informacije

    Radnik u pisanom obliku traži svoju plaću i prosjeke po spolu za isti ili jednako vrijedan rad. Odgovor mora stići u roku od dva mjeseca, a poslodavac jednom godišnje obavještava radnike o tom pravu.

  4. Članak 7.

    Bez zabrane otkrivanja

    Radnika se ne smije spriječiti da otkrije svoju plaću radi ostvarivanja načela jednake plaće.

I oglasi. Prema članku 5. oglasi za posao i nazivi radnih mjesta moraju biti rodno neutralni, a postupak zapošljavanja nediskriminirajući.

Tko izvještava o razlikama u plaćama?

Raspored iz članka 9. direktive. Država može obvezu proširiti i na poslodavce s manje od 100 radnika.

250 i više radnika članak 9. stavak 2.

Izvještaj o razlikama u plaćama svake godine.

do 7. 6. 2027.zatim godišnje

150 do 249 radnika članak 9. stavak 3.

Isti izvještaj, rjeđe.

do 7. 6. 2027.zatim svake tri godine

100 do 149 radnika članak 9. stavak 4.

Obveza počinje kasnije.

do 7. 6. 2031.zatim svake tri godine

Manje od 100 radnika članak 9. stavak 5.

Prema direktivi nije obvezno, osim ako to propiše država.

dobrovoljnoili prema hrvatskom zakonu

Izvještaj obuhvaća prosječnu razliku i medijan razlike u plaćama, razliku u dodatnim i varijabilnim dijelovima plaće, udio žena i muškaraca u kvartilnim platnim razredima te razlike po kategorijama radnika.

Kada razlika od 5 % traži zajedničku procjenu?

Samo kada su ispunjena sva tri uvjeta iz članka 10. Sama razlika od 5 % nije dovoljna.

zajednička procjena plaća, članak 10.
A

Tri uvjeta zajedno

Za poslodavca koji izvještava.

  • razlika od najmanje 5 % u prosječnoj plaći žena i muškaraca u nekoj kategoriji radnika
  • razlika nije opravdana objektivnim, rodno neutralnim kriterijima
  • nije otklonjena u šest mjeseci od predaje izvještaja
B

Što tada slijedi

U suradnji s predstavnicima radnika.

  • analiza razlika i njihovih uzroka
  • mjere za otklanjanje neopravdanih razlika
  • procjena dostupna radnicima i njihovim predstavnicima te nadležnim tijelima

U sporu teret dokaza prelazi na poslodavca: kada radnik iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti diskriminacija u plaći, poslodavac mora dokazati da je nije bilo. Radnik ima pravo na punu naknadu štete, uključujući neisplaćenu plaću i bonuse. Države moraju propisati učinkovite i odvraćajuće sankcije, uključujući novčane kazne. Hrvatski iznosi još nisu poznati.

Kako se pripremiti već sada?

Većina koraka ne ovisi o konačnom hrvatskom tekstu i korisna je i malom poslodavcu.

kontrolna lista za poslodavce
A

Svi poslodavci

Neovisno o broju radnika.

  • zapisani kriteriji za plaću svakog radnog mjesta
  • početna plaća ili raspon za nova radna mjesta
  • oglasi bez pitanja o prethodnoj plaći i s rodno neutralnim nazivima
  • pregled ugovora s klauzulama o tajnosti plaće
B

100 i više radnika

Dodatno, zbog izvještavanja.

  • podaci o plaćama po spolu i kategorijama radnika
  • probni izračun razlika prije prvog roka
  • rano uključivanje predstavnika radnika
  • pravni savjet za konkretne situacije

Za vrednovanje radnih mjesta Ministarstvo nudi besplatnu metodologiju. Nije obvezna, ali procjena mora uključiti četiri kriterija: vještine, odgovornost, napor i radne uvjete. Za planiranje budžeta pomažu kalkulator troška zaposlenika i kalkulator neto plaće, ali oni ne mjere rodni jaz.

Česta pitanja

Ne vidite odgovor? Pišite nam.

Vrijedi li direktiva o transparentnosti plaća već u Hrvatskoj?

Rok za prijenos bio je 7. lipnja 2026., ali do 30. rujna 2026. izmjene Zakona o radu nisu objavljene u Narodnim novinama. Ministarstvo rada navodi da je usklađivanje u tijeku. Načelo jednake plaće za jednak rad već je u Zakonu o radu, a konkretne nove dužnosti odredit će objavljeni zakon.

Mora li plaća biti navedena u oglasu za posao?

Ne nužno prema samoj direktivi. Članak 5. traži da kandidat dobije podatak o početnoj plaći ili rasponu, primjerice u oglasu, prije razgovora ili na drugi način. Hrvatski zakon može propisati i strože pravilo.

Smije li poslodavac pitati za prethodnu plaću?

Prema članku 5. direktive ne smije. Poslodavac ne smije pitati kandidata o plaći u sadašnjem ili prethodnim radnim odnosima.

Koji poslodavci izvještavaju o razlikama u plaćama?

Prema članku 9. direktive, poslodavci s 250 ili više radnika prvi izvještaj predaju do 7. lipnja 2027., a zatim svake godine. Oni sa 150 do 249 radnika počinju istog datuma i izvještavaju svake tri godine, a oni sa 100 do 149 radnika do 7. lipnja 2031. Država može obvezu proširiti i na manje poslodavce.

Znači li razlika od 5 % automatski zajedničku procjenu?

Ne. Moraju biti ispunjena tri uvjeta zajedno: razlika od najmanje 5 % u prosječnoj plaći po kategoriji radnika, bez objektivnog, rodno neutralnog opravdanja, i bez otklanjanja u šest mjeseci od predaje izvještaja.

Što mali poslodavac može pripremiti sada?

Zapisati objektivne kriterije plaće, pripremiti početnu plaću ili raspon za nova radna mjesta, maknuti pitanja o prethodnoj plaći i pregledati klauzule o tajnosti plaće. Ministarstvo nudi i besplatnu, neobveznu metodologiju za vrednovanje radnih mjesta.

Službeni izvori

Provjereno 1. listopada 2026. Ovo je opći informativni pregled, a ne pravni savjet.