EU direktiva o transparentnosti plaća: što trebate znati

O čemu se radi?

Europski parlament i Vijeće Europske unije usvojili su 10. svibnja 2023. godine Direktivu (EU) 2023/970 o jačanju primjene načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti između muškaraca i žena putem transparentnosti plaća i mehanizama za njezinu provedbu. Direktiva je objavljena u Službenom listu Europske unije (L 132) 17. svibnja 2023.

Rok do kojeg su države članice EU, uključujući Hrvatsku, trebale prenijeti ovu direktivu u nacionalno zakonodavstvo bio je 7. lipnja 2026. Konkretne hrvatske obveze treba provjeriti u konačnom tekstu provedbenih izmjena nakon objave u Narodnim novinama.

U ovom članku objašnjavamo što Direktiva zahtijeva, kako utječe na tvrtke različitih veličina i kako se Hrvatska priprema za provedbu.

Zašto je direktiva donesena?

Načelo jednake plaće za jednak rad ugrađeno je u EU pravo od samih početaka, još od Rimskog ugovora iz 1957. Unatoč tome, razlika u plaćama između muškaraca i žena i dalje postoji u svim državama članicama.

Prema Eurostatovim podacima za 2024., prosječni neprilagođeni rodni jaz u plaćama u EU iznosio je 11,1%. Nedostatak transparentnosti jedan je od problema jer radnici često ne mogu vidjeti postoji li neopravdana razlika u plaći za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Direktiva 2023/970 uvodi konkretne obveze koje bi trebale radnicima omogućiti da saznaju jesu li pravedno plaćeni, a poslodavcima dati jasne smjernice što trebaju učiniti.

Glavne obveze za poslodavce

Direktiva uvodi četiri ključna područja obveza. Neke vrijede za sve poslodavce bez obzira na veličinu, a neke samo za veće tvrtke.

1. Transparentnost plaća prije zapošljavanja

Kandidati za posao imaju pravo na informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto na koje se prijavljuju. Ova informacija mora biti dostupna prije razgovora za posao, primjerice u samom oglasu za posao ili na drugi način prije intervjua.

Osim toga, poslodavac ne smije pitati kandidata koliku je plaću imao na prethodnom radnom mjestu. Cilj je spriječiti prenošenje postojećih nejednakosti iz jednog zaposlenja u drugo.

2. Pravo radnika na informacije o plaćama

Radnici dobivaju pravo zatražiti od poslodavca informacije o svojoj individualnoj razini plaće, o prosječnim razinama plaća razvrstanim po spolu za kategorije radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti, te o kriterijima koji se koriste za određivanje plaća i napredovanje. Direktiva predviđa odgovor najkasnije u roku od dva mjeseca. Ti kriteriji moraju biti objektivni i rodno neutralni.

3. Ograničenje tajnosti plaća

Ako vaši ugovori o radu sadrže klauzule o tajnosti plaće, provjerite ih s pravnikom ili stručnjakom za radno pravo. Direktiva traži da se radnike ne smije spriječiti u otkrivanju vlastite plaće radi ostvarivanja načela jednake plaće, ali konačan hrvatski okvir treba provjeriti u važećem tekstu Zakona o radu i budućim izmjenama.

4. Izvještavanje o razlikama u plaćama

Ovo je najsloženija obveza i odnosi se na poslodavce s 100 ili više radnika, uz postupno uvođenje. Poslodavci moraju nadležnom tijelu dostavljati podatke o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Izvještaj obuhvaća, među ostalim, rodni jaz u plaćama, medijan, dodatne ili varijabilne komponente, udio žena i muškaraca po platnim kvartilima te razliku u plaćama po kategorijama radnika.

Rokovi za izvještavanje po veličini tvrtke

Obveze izvještavanja ovise o broju radnika. Direktiva predviđa postupno uvođenje:

Države članice mogu zahtijevati izvještavanje i od poslodavaca s manje od 100 radnika. Ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska iskoristiti tu mogućnost.

Što ako razlika prelazi 5%?

Ako izvještavanje pokaže razliku od najmanje 5% u prosječnoj razini plaća žena i muškaraca u kategoriji radnika, a poslodavac tu razliku ne može opravdati objektivnim, rodno neutralnim kriterijima i ne otkloni je u roku od šest mjeseci, Direktiva predviđa zajedničku procjenu plaća. U praksi to znači da poslodavac treba:

1. Provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika
2. Identificirati uzroke razlike u plaćama
3. Poduzeti korektivne mjere za otklanjanje neopravdanih razlika
4. Učiniti procjenu dostupnom radnicima i predstavnicima radnika te je dostaviti ili pokazati nadležnim tijelima prema pravilima

Kako ovo utječe na male tvrtke?

Ako imate manje od 100 radnika, direktiva ne propisuje obvezno izvještavanje o rodnom jazu u plaćama, osim ako država članica uvede strože pravilo. To ne znači da možete ignorirati direktivu, jer dio prava kandidata i radnika nije vezan uz prag od 100 radnika.

Poslodavci se trebaju pripremiti za informacije o početnoj plaći ili rasponu prije razgovora, zabranu pitanja o prethodnoj plaći, pravo radnika na informacije o prosječnim plaćama po spolu za usporedivu poziciju i jasne, rodno neutralne kriterije za određivanje plaća. Konkretne obveze za obrte i manje tvrtke treba provjeriti u konačnom tekstu hrvatskih izmjena.

Kako se Hrvatska priprema?

Hrvatska je kao država članica EU-a imala rok prenijeti Direktivu 2023/970 u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. U raspravi u Hrvatskom saboru o planu usklađivanja zakonodavstva za 2026. navedeno je da plan u području ravnopravnosti i antidiskriminacije uključuje preuzimanje europskih direktiva o jednakim plaćama muškaraca i žena.

Što je do sada napravljeno

Rok za prijenos pravila iz Direktive (EU) 2023/970 bio je 7. lipnja 2026. Do objave i provjere konačnih izmjena u Narodnim novinama potrebno je provjeriti aktualni tekst Zakona o radu, službene najave Ministarstva rada i nacrte propisa.

Trenutni Zakon o radu

Postojeći Zakon o radu već zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju (uključujući po osnovi spola) i propisuje pravo na jednaku plaću za jednak rad. Međutim, ne zahtijeva navođenje plaće u oglasima za posao niti propisuje obvezu izvještavanja o razlikama u plaćama. Izmjene Zakona o radu morat će popuniti upravo te praznine.

Kako se pripremiti

Bez obzira na veličinu vaše tvrtke, evo konkretnih koraka koje možete poduzeti već sada:

Za sve poslodavce

1. Pregledajte strukturu plaća - napravite interni pregled. Postoje li neopravdane razlike? Koristite naš kalkulator neto plaće za pregled neto iznosa i naš kalkulator troška zaposlenika za ukupne troškove
2. Definirajte kriterije za plaće - dokumentirajte na temelju čega se određuje plaća za svako radno mjesto (vještine, iskustvo, odgovornost, uvjeti rada)
3. Pripremite raspone plaća - za svako radno mjesto odredite minimalni i maksimalni raspon koji možete dati kandidatima prije razgovora
4. Provjerite klauzule o tajnosti - ako ugovori o radu sadrže odredbe o tajnosti plaće, provjerite ih s pravnikom i pripremite se za usklađivanje s konačnim hrvatskim pravilima
5. Ažurirajte predloške oglasa i procesa zapošljavanja - dodajte mjesto za početnu plaću ili raspon plaće

Za poslodavce sa 100+ radnika (dodatno)

1. Uspostavite sustav prikupljanja podataka - trebat ćete podatke o plaćama razvrstane po spolu i kategorijama radnika
2. Napravite probno izvještavanje - izračunajte razlike u plaćama sada, dok još imate vremena za korektivne mjere
3. Uključite predstavnike radnika - ako imate radničko vijeće ili sindikalne povjerenike, uključite ih u proces rano
4. Konzultirajte pravnog savjetnika - za specifične situacije potražite stručnu pomoć

Kazne za nepoštivanje

Direktiva zahtijeva od država članica da propišu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za poslodavce koji krše pravila o transparentnosti plaća. Konkretne iznose kazni propisat će hrvatske izmjene Zakona o radu, ali direktiva navodi da kazne moraju uključivati novčane kazne.

Osim kazni, radnici koji pretrpe diskriminaciju u plaćama imaju pravo na punu naknadu štete, uključujući neisplaćene plaće, pripadajuće bonuse i naknadu nematerijalne štete.

Često postavljena pitanja

Posljednje ažuriranje: 14. lipnja 2026. Ovo nije pravni savjet. Za specifične situacije konzultirajte odvjetnika ili stručnjaka za radno pravo. Izvori: EUR-Lex - Direktiva (EU) 2023/970, Europska komisija - EU action for equal pay, Eurostat - gender pay gap statistics, Narodne novine - Zakon o radu, Hrvatski sabor - plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2026.. Na dan ove provjere treba provjeriti konačan hrvatski provedbeni tekst prije primjene u konkretnom slučaju.