Preskoči na sadržaj
Paušalni obrt

Kako otvoriti paušalni obrt online u 2026.

Online otvaranje obrta nije samo klik na obrazac. Prije prijave morate znati djelatnost, sjedište, porezni režim, redoslijed ako planirate HZZ potporu i kako ćete doći do prvih klijenata.

Laptop, dokumenti, kalkulator i checklista za online otvaranje paušalnog obrta
Brza orijentacija
Što riješiti prije nego otvorite obrazac

Najveća pogreška je pokrenuti prijavu prije provjere poreznih, HZZ i prodajnih uvjeta.

Online put START ili e-Obrt uz prijavu preko e-Građana
Porezna RPO i paušal ePorezna/JPPU, KPR i rokovi
Limit 60.000 EUR godišnjih primitaka za paušalni režim
HZZ prvo uvjeti prije prijave provjerite redoslijed

Paušalni obrt u Hrvatskoj možete otvoriti online kroz START ili e-Obrt, uz prijavu preko e-Građana. Ali prije registracije trebate odlučiti djelatnost, naziv, sjedište, porezni režim i redoslijed ako planirate HZZ potporu. Te odluke su važnije od samog obrasca, jer ih kasnije mijenjate sporije nego što mislite.

Kratak odgovor: ako ne tražite HZZ potporu, prvo pripremite osnovne podatke, zatim pokrenite prijavu kroz START ili e-Obrt, pričekajte rješenje i nakon toga uredite porezne obveze, račune, evidencije i način naplate. Ako želite HZZ potporu za samozapošljavanje, prvo provjerite uvjete i redoslijed na HZZ-u, jer preuranjeno otvaranje obrta može biti problem.

  1. Provjerite je li paušalni obrt dobar oblik za vaš posao.
  2. Ako želite HZZ potporu, prvo riješite HZZ uvjete, poslovni plan i troškovnik.
  3. Pripremite djelatnost, naziv, sjedište, e-Građane i porezni režim.
  4. Pošaljite prijavu kroz START ili e-Obrt i pričekajte rješenje.
  5. Nakon rješenja riješite RPO, doprinose, račune, fiskalizaciju ili eRačune i prvi kanal prodaje.

Ovaj vodič nije pravni ili porezni savjet. Namjera je da prije otvaranja imate praktičnu sliku što ide kojim redom i gdje početnici najčešće pogriješe.

Ažuriranje, lipanj 2026. Prema objavi Vlade RH od 28. svibnja 2026., predstavljen je paket mjera koji uključuje najavljene izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika, posebno za više razrede primitaka. To još ne znači da se iznosi u ovom vodiču mijenjaju prije službene izmjene propisa i objave novih uputa Porezne uprave. U članku zato navodimo trenutno važeća pravila za otvaranje i početne obveze paušalnog obrta u 2026., a iznose poreza i doprinosa treba ponovno provjeriti nakon objave službenih izmjena.

Prvo odlučite je li paušalni obrt uopće pravi izbor

Paušalni obrt je dobar početak kada imate jednostavne usluge ili proizvode, relativno niske troškove, ne očekujete prelazak paušalnog limita i ne trebate složenu strukturu vlasništva. Tipični primjeri su freelanceri, majstori, mali lokalni pružatelji usluga, kreativci, edukatori, konzultanti i dodatni poslovi uz zaposlenje.

Manje je dobar izbor ako odmah očekujete veće prihode, velike nabavne troškove, zaposlenike, investitore, rizičnije ugovore ili poslovanje gdje je d.o.o. realno sigurniji okvir. Ako ste na granici, usporedite varijante kroz alat obrt ili d.o.o. i razgovarajte s računovođom prije registracije.

Za troškovnu sliku pročitajte i vodič troškovi paušalnog obrta u 2026., jer administrativno otvaranje nije isto što i mjesečna održivost. Glavna djelatnost nosi mjesečne doprinose, a druga djelatnost ima drukčiju računicu.

Checklist prije otvaranja paušalnog obrta

Prije nego otvorite START ili e-Obrt, složite ove stvari. To nije birokratska vježba, nego način da ne zapnete usred prijave.

  • Djelatnost i NKD: napišite što ćete stvarno naplaćivati. Web dizajn, čišćenje, frizerske usluge, instrukcije i popravci nemaju iste obveze.
  • Naziv obrta: pripremite naziv koji ćete moći koristiti na računima, web stranici, Google profilu i ponudama.
  • Sjedište: provjerite adresu, dokumentaciju i je li vam za korištenje prostora potrebna dodatna suglasnost.
  • e-Građani vjerodajnica: provjerite možete li se prijaviti i imate li pristup porukama i dokumentima.
  • Primici i troškovi: napravite grubu procjenu koliko morate naplatiti mjesečno da pokrijete doprinose, porez, alate i vlastitu plaću.
  • HZZ potpora: ako je želite, prvo proučite uvjete HZZ-a i ne otvarajte obrt prije provjere redoslijeda.
  • Online nastup: odlučite trebate li domenu, poslovni email, web stranicu, Google Business profil, fotografije, cjenik ili osnovni vizualni identitet.

Ako želite proći kroz širu administrativnu listu, otvorite našu checklistu za otvaranje obrta. Ovaj članak objašnjava logiku redoslijeda, a checklist služi za označavanje konkretnih koraka.

Tko može otvoriti paušalni obrt online?

Za hrvatske državljane s aktivnim prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj najčešći digitalni put su START ili e-Obrt. Ako ste strani državljanin, imate specifičan status boravka ili otvarate djelatnost koja traži posebne uvjete, prije slanja prijave provjerite uvjete kroz e-Obrt ili nadležno upravno tijelo.

Važno je razlikovati sam digitalni ulaz od prava na obavljanje konkretne djelatnosti. Jedno je možete li predati zahtjev online, a drugo smijete li baš tu djelatnost obavljati kao slobodni, vezani ili povlašteni obrt.

Koji dokumenti i uvjeti mogu trebati za otvaranje obrta?

Za jednostavan slobodni obrt često je dovoljno pripremiti osnovne podatke i osobnu identifikaciju, ali nije svaka djelatnost ista. Kod nekih djelatnosti mogu se tražiti dodatni uvjeti, primjerice pravo korištenja prostora, posebni zdravstveni uvjeti, dokaz stručne osposobljenosti, majstorski ispit ili drugi dokaz za vezani obrt.

Zato prije slanja prijave nemojte gledati samo naziv djelatnosti. Provjerite spada li ono što želite raditi u slobodni, vezani ili povlašteni obrt i trebate li dodatnu dokumentaciju. To je posebno važno za djelatnosti povezane s hranom, ugostiteljstvom, turizmom, frizerskim i kozmetičkim uslugama, pedikurom, kemijskim čišćenjem i sličnim uslugama koje mogu imati dodatne uvjete.

Napomena za paušal: ne mogu sve samostalne djelatnosti automatski u paušalno oporezivanje. Porezna posebno razdvaja obrte od slobodnih zanimanja, a djelatnosti poput zdravstvenih djelatnika, veterinara, sportaša ili odvjetnika mogu imati drukčiji način oporezivanja i vođenja knjiga.

START ili e-Obrt: kojim putem krenuti?

U praksi imate dva glavna digitalna ulaza, ali nisu potpuno isti. START je državni sustav za elektroničko pokretanje poslovanja koji podržava d.o.o., j.d.o.o. i obrt. Za obrt može obuhvatiti upis u Obrtni registar, prijavu Poreznoj upravi, opcije vezane uz PDV ili PDV ID, zahtjev za poslovni račun, HZMO prijavu i druge početne korake.

e-Obrt je izravniji obrtni sustav. Kroz njega možete pokrenuti postupak otvaranja obrta, prijaviti promjene, pratiti status i preuzeti dokumente bez fizičkog odlaska u ured, uz prijavu putem e-Građana.

START je praktičan ako želite što više početnih koraka objediniti na jednom mjestu, ali ga treba gledati kao širi poslovni tok. e-Obrt je bolji ako želite izravno rješavati obrtni postupak, osobito ako vaš status ili djelatnost traže dodatnu provjeru.

Praktično pravilo: ako želite što više početnih koraka riješiti kroz jedan digitalni tok, krenite od START-a. Ako želite prvenstveno obrtni postupak i dokumente, e-Obrt je dovoljno jasan početak. U oba slučaja nemojte ulaziti bez pripremljene djelatnosti, sjedišta i porezne odluke.

Koraci online otvaranja paušalnog obrta

  1. Prijavite se putem e-Građana. Provjerite vjerodajnicu i kontakt podatke jer ćete status i dokumente pratiti elektronički.
  2. Odaberite put: START ili e-Obrt. START ima širi početni tok, a e-Obrt je fokusiran na obrtni postupak.
  3. Unesite osnovne podatke. Naziv, sjedište, djelatnosti, početak rada i druge podatke unesite prema stvarnom planu, ne prema najširem mogućem popisu želja.
  4. Provjerite porezne opcije. Paušalno oporezivanje, PDV status, PDV ID i inozemne usluge nisu ista stvar. Ako radite s EU klijentima, platformama ili ste blizu PDV praga, provjerite prije prve isporuke i po potrebi otvorite kalkulator PDV-a.
  5. Pošaljite zahtjev i pratite status. Nemojte pretpostaviti da je posao gotov dok nemate rješenje i dok nisu riješeni porezni i operativni koraci nakon upisa.

Otvaranje online ne znači da sve odluke postaju automatske. Sustav vam olakšava predaju i praćenje postupka, ali vi i dalje odgovarate za ispravnost podataka i kasnije obveze.

Ako obrt ne počinje raditi odmah nakon registracije, posebno provjerite datum početka obavljanja djelatnosti i povezane rokove. Gov.hr navodi da obrtnik mora početi obavljati obrt u roku od godine dana ako je obrt registriran bez navođenja početka rada, a početak obavljanja registrirane djelatnosti prijavljuje se najkasnije osam dana prije početka.

Tri tipična scenarija: što se mijenja u redoslijedu?

Najbolji redoslijed ne izgleda jednako za svakoga. Ako ne tražite HZZ potporu i otvarate jednostavan slobodni obrt, možete prvo pripremiti djelatnost, sjedište i poreznu odluku, zatim poslati prijavu i nakon rješenja riješiti Poreznu, račune i prodajni nastup.

Ako želite HZZ potporu, redoslijed se okreće: prvo uvjeti mjere, poslovni plan, troškovnik i ponude, a tek zatim otvaranje kada je to usklađeno s pravilima HZZ-a. U tom slučaju web stranica, oglašavanje ili oprema nisu samo “kasniji trošak”, nego dio plana koji mora imati razuman opseg i dokumentaciju.

Ako otvarate paušalni obrt uz postojeći posao, provjerite doprinos za drugu djelatnost, ugovor s poslodavcem ako imate ograničenja i realan kapacitet za klijente. Administrativno možete otvoriti obrt, ali najveći rizik često nije obrazac nego to što prvi mjeseci nemaju dovoljno vremena, ponuda ili naplate.

Što slijedi nakon rješenja o otvaranju obrta

Kada dobijete rješenje, tek tada kreće stvarni operativni dio. Ovdje se najviše griješi jer ljudi misle da je registracija završetak, a zapravo je početak poreznih, osigurateljnih i računovodstvenih obveza.

Obveza Kada Napomena
RPO i odabir paušalnog oporezivanja U roku od 8 dana Gov.hr navodi rok od pokretanja poslovanja, a Porezna za nove paušaliste navodi javljanje po primitku rješenja o upisu obrta u Obrtni registar.
HZMO/HZZO U pravilu u roku od 24 sata od pokretanja poslovanja Gov.hr navodi HZMO u roku od 24 sata, a podaci se automatski šalju HZZO-u.
Komorski doprinos Provjeriti nakon otvaranja Provjerite obvezu i iznose prema aktualnim pravilima, jer ga Porezna navodi među obvezama obrtnika paušalista.
KPR Svakodnevno Porezna navodi svakodnevno vođenje Knjige prometa za naplaćene primitke u gotovini i bezgotovinski.
Paušalni porez Tromjesečno Plaća se do posljednjeg dana svakog tromjesečja.
Doprinosi za glavnu djelatnost Do 15. u mjesecu za prethodni mjesec Za 2026. mjesečni doprinosi glavnog paušalnog obrta iznose 119,58 EUR + 39,86 EUR + 131,54 EUR, ukupno 290,98 EUR.
PO-SD Do 15. siječnja za prethodnu godinu Porezna navodi predaju PO-SD obrasca istekom godine, do 15. siječnja. Ako obavljate djelatnost za koju se plaća članarina turističkoj zajednici, provjerite i obvezu TZ1 obrasca.

Uz ove rokove riješite poslovni račun, pristup ePoreznoj/JPPU, alat za račune, fiskalizaciju ako izdajete račune građanima i osnovnu evidenciju primitaka. Za brzu procjenu poreza i doprinosa otvorite kalkulator paušalnog obrta. Neće zamijeniti službeno rješenje, ali će vam pokazati red veličine prije nego počnete trošiti.

Fiskalizacija i eRačuni u 2026.: što novi paušalist mora znati?

Od 2026. paušalni obrtnik mora pažljivije razlikovati dvije stvari: račune prema građanima i eRačune u poslovanju s drugim poreznim obveznicima.

Ako izdajete račune građanima, odnosno u krajnjoj potrošnji, Porezna za paušaliste navodi fiskalizaciju za sve račune izdane građanima bez obzira na način naplate. To znači da više nije dovoljno osloniti se na staro razmišljanje: “nije gotovina, ne trebam fiskalizaciju”. Ako se radi o računu građaninu, prije prvog računa provjerite obvezu fiskalizacije i alat koji to podržava.

Za eRačune vrijedi fazni pristup. Obveznici u sustavu PDV-a ulaze ranije u obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna, dok porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, što uključuje mnoge paušalne obrte, u 2026. imaju obvezu zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimanja. Za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a obveza izdavanja i fiskalizacije izdanih eRačuna počinje 1. siječnja 2027., osim ako sami ranije ne odluče ili ne moraju ući u širi eRačun tok.

Porezna za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a navodi i besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN unutar ePorezne, pa prije plaćenog rješenja provjerite što vam stvarno treba za vaš način rada.

Ova odgoda odnosi se na B2B pravila Fiskalizacije 2.0. Ne treba je miješati s posebnim pravilima za eRačun u javnoj nabavi. Ako radite s javnim naručiteljem, B2G eRačun provjerite odvojeno, jer Porezna navodi da Zakon o fiskalizaciji ne zamjenjuje obveze iz propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Ako izdajete račun... Prije prvog računa provjerite
građaninu fiskalizaciju bez obzira na način naplate
hrvatskoj tvrtki, a niste u PDV-u zaprimanje eRačuna u 2026.; izdavanje od 2027.
javnom naručitelju posebna B2G pravila i javnu nabavu
EU klijentu ili platformi PDV ID i porezni tretman prije prve isporuke

Za novi paušalni obrt to praktično znači: prije prvog računa odaberite alat koji podržava vaš stvarni način rada. Nije isto izdajete li račune građanima, tvrtkama u Hrvatskoj, klijentima u EU ili kombinaciju svega navedenog. Ako još birate rješenje, korisno je proći kratku provjeru fiskalizacije i eRačuna i usporedbu softvera za fiskalizaciju prije nego počnete izdavati račune.

Prije prvog računa provjerite četiri stvari

Prvi račun nemojte izdati samo zato što je obrt upisan. Prvo provjerite kome izdajete račun, kako će platiti i što vaš alat mora podržavati.

  • Kupac: građanin, hrvatska tvrtka, javni naručitelj, EU poslovni kupac i platforma ne nose isti porezni i tehnički kontekst.
  • Naplata: gotovina, kartica, transakcijski račun i online naplata više se ne smiju gledati kroz stare prečace. Za B2C račune provjerite fiskalizaciju prije naplate.
  • Gotovina u blagajni: ako primate gotovinu, provjerite i pravila blagajne, pologe i blagajnički maksimum, ne samo izdavanje računa.
  • Podaci na računu: naziv obrta, OIB, adresa, opis usluge, datum, iznos, porezni status i način izdavanja moraju biti usklađeni s vašim stvarnim režimom.

Ovo je trenutak u kojem kratki razgovor s računovođom često vrijedi više od naknadnog popravljanja računa. Posebno ako imate EU klijente, platforme, PDV ID, turističku djelatnost ili kombinaciju B2B i B2C naplate.

Ako planirate HZZ potporu, redoslijed je osjetljiv

Osobe koje planiraju HZZ potporu za samozapošljavanje ne bi smjele otvarati obrt pa tek onda proučavati uvjete. HZZ potpora je namijenjena nezaposlenim osobama prijavljenima u evidenciju HZZ-a, a vezana je uz poslovni plan, troškovnik, prihvatljive djelatnosti i ocjenu zahtjeva. Ako otvorite obrt prerano, možete si zakomplicirati ili onemogućiti prijavu.

U 2026. standardna potpora za budući obrt s paušalnim oporezivanjem iznosi do 7.000 EUR, neovisno o budućoj registriranoj djelatnosti ako je djelatnost prihvatljiva za dodjelu potpore. To je najveći mogući iznos, ne automatska isplata. Konačan iznos i odobrenje ovise o pravilima mjere, poslovnom planu, troškovniku i procjeni opravdanosti početnog ulaganja.

Zahtjevi se u 2026. zaprimaju najkasnije do 30.09.2026. ili do utroška sredstava. Praktičan redoslijed je: prvo HZZ uvjeti i poslovni plan, zatim ponude i troškovnik, tek onda otvaranje kada je to usklađeno s pravilima mjere. Web stranica, oglašavanje i digitalni nastup mogu biti dio planiranja, ali ne kao garancija odobrenja. HZZ odlučuje o potpori, a troškovi moraju biti realni, dokumentirani i povezani s poslovnim planom.

Detaljnije pročitajte u vodiču HZZ potpora za samozapošljavanje 2026.

Web stranica nije obvezna za svaki obrt, ali plan prodaje jest

Ne treba svaki paušalni obrt odmah veliku web stranicu. Ali svaki obrt treba znati kako će doći do prvih klijenata. Ako radite preko preporuka, možda je prvo dovoljan poslovni email, Google profil i uredan cjenik. Ako vas ljudi traže na Googleu ili uspoređuju nekoliko ponuđača, web stranica postaje početni alat povjerenja.

Minimalna početna stranica za novi obrt treba jasno reći što radite, za koga, gdje radite, koje usluge nudite, kako izgleda cijena ili raspon cijene i kako vas kontaktirati. Bez toga web često izgleda lijepo, ali ne donosi upite.

Ako tek planirate budžet, usporedite trošak weba s drugim početnim troškovima. Web koji nema jasnu ponudu, kontakt, lokalnu vidljivost i osnovni SEO nije dobra investicija, bez obzira koliko malo ili puno košta.

Otvarate obrt i trebate web, email ili predračun?

Ako već znate što nudite, kome prodajete i koji vam je početni opseg, mogu pripremiti jednostavnu web stranicu, domenu, poslovni email i jasnu ponudu za prvi online nastup. Ako planirate HZZ potporu, mogu pripremiti i pregledan predračun za planiranje, ali odobrenje uvijek ovisi o pravilima i odluci HZZ-a.

Najčešće greške kod otvaranja paušalnog obrta

  • Otvaranje prije HZZ provjere. Ako planirate potporu, redoslijed prvo provjerite na HZZ-u.
  • Loše odabrana djelatnost. Preširok ili kriv opis može kasnije stvarati probleme s računima, obvezama i očekivanjima klijenata.
  • Računica samo na porez. Porez nije najveći trošak kod glavne djelatnosti; doprinosi, alati i prodaja često su važniji.
  • Neprovjeren PDV ID. EU klijenti, platforme i inozemne usluge mogu tražiti dodatne porezne korake prije prve isporuke.
  • Stara pravila za fiskalizaciju. Ako izdajete račune građanima, provjerite 2026. pravila prije prvog računa, ne nakon prve naplate.
  • Nema plana za prve klijente. Obrt možete otvoriti online, ali sustav vam neće dovesti kupce.
  • Web bez jasne ponude. Stranica bez usluga, cijena ili barem orijentira, lokacije, dokaza i kontakta ne rješava poslovni problem.

Najbolji redoslijed za većinu početnika

Najsigurniji redoslijed je jednostavan: prvo odlučite je li paušalni obrt pravi oblik, zatim pripremite djelatnost, naziv, sjedište, porezne odluke i HZZ plan ako ga imate. Tek nakon toga pokrenite START ili e-Obrt.

Nakon rješenja ne stanete. Tada trebate riješiti Poreznu, doprinose, izdavanje računa, fiskalizaciju ili eRačune ako se odnose na vaš način rada, evidenciju prometa i prvi način dolaska do klijenata. Paušalni obrt može biti odličan početak, ali samo ako ga otvorite s jasnom računicom i planom naplate.

Česta pitanja o otvaranju paušalnog obrta u 2026.

Da. Postupak možete pokrenuti online kroz START ili e-Obrt, uz prijavu putem e-Građana. Prije prijave ipak provjerite djelatnost, uvjete, sjedište, porezni režim i redoslijed ako planirate HZZ potporu.
START je praktičan ako želite objediniti više početnih koraka, dok je e-Obrt izravniji obrtni servis. Prema gov.hr, START je namijenjen hrvatskim državljanima s aktivnim prebivalištem ili boravištem u RH, a e-Obrt mogu koristiti hrvatski državljani i stranci koji imaju prebivalište ili boravište u RH.
Pripremite djelatnost i NKD, naziv obrta, adresu sjedišta, vjerodajnicu za e-Građane, okvirne primitke i troškove, odluku trebate li HZZ potporu prije otvaranja te osnovni plan kako ćete doći do prvih klijenata.
Ako želite HZZ potporu za samozapošljavanje, prvo provjerite aktualne uvjete kao nezaposlena osoba u evidenciji HZZ-a. U 2026. budući paušalni obrt može dobiti potporu do 7.000 EUR ako je djelatnost prihvatljiva, ali iznos i odobrenje ovise o pravilima mjere, poslovnom planu i troškovniku.
Gov.hr navodi javljanje Poreznoj upravi u roku od 8 dana od pokretanja poslovanja, a Porezna za nove paušaliste navodi javljanje po primitku rješenja o upisu obrta u Obrtni registar. U praksi tada predajete RPO i birate paušalno oporezivanje, uz kasniju komunikaciju kroz ePoreznu odnosno JPPU.
Sama naknada za otvaranje obrta se prema gov.hr više ne plaća. To ne znači da je početak bez troška: nakon otvaranja treba računati na doprinose, paušalni porez, račun, alat za račune ili fiskalizaciju, eRačune i druge poslovne troškove.
Možete, ali tada se obrt obično tretira kao druga djelatnost i doprinosi se računaju drukčije nego kada je obrt glavna djelatnost. Za vlastiti slučaj provjerite Poreznu upravu ili računovođu.
Za račune u krajnjoj potrošnji Porezna za paušaliste navodi fiskalizaciju računa za sve račune izdane građanima bez obzira na način naplate. Zato paušalist koji izdaje račune građanima ne bi smio polaziti od starog pravila da je uplata na transakcijski račun automatski izvan fiskalizacije.
Ako niste u sustavu PDV-a, u 2026. u B2B Fiskalizaciji 2.0 imate obvezu zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimanja; obveza izdavanja i fiskalizacije izdanih eRačuna za obveznike koji nisu u sustavu PDV-a počinje 1. siječnja 2027. To ne ukida posebna pravila za eRačun u javnoj nabavi, pa B2G slučajeve treba provjeriti odvojeno.
Administrativno možete brzo doći do rješenja, ali prije prvog računa provjerite RPO, porezni status, alat za račune, fiskalizaciju ili eRačune, podatke na računu i način naplate. Ako planirate HZZ potporu, redoslijed prvo provjerite s HZZ-om.
Vlada je 28. svibnja 2026. predstavila najavljene izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika, ali to nije isto što i važeća provedbena uputa Porezne uprave. Dok se ne objave konačne izmjene i upute, treba razlikovati trenutno važeća pravila od najavljenih promjena.
Ne treba svakome odmah. Ako klijente dobivate preko preporuka i imate jasnu potražnju, web može pričekati. Ako vas ljudi traže na Googleu, uspoređuju usluge ili trebaju vidjeti cijene, radove i kontakt, osnovna web stranica i poslovni email imaju smisla od početka.

Stanje provjereno 14. lipnja 2026. Izvori: START, e-Obrt, gov.hr - otvaranje obrta u Hrvatskoj, Porezna uprava - obrtnici paušalisti, Porezna uprava - fiskalizacija u krajnjoj potrošnji, Porezna uprava - eRačuni, HZZ - potpore za samozapošljavanje 2026, Vlada RH - predstavljene mjere antiinflacijske politike, 28.05.2026. i Vlada RH - mjere antiinflacijske politike, svibanj 2026.. Za vlastiti slučaj provjerite Poreznu upravu, HZZ ili računovođu.

Planirate novi obrt i prvi online nastup?

Prvo izračunajte osnovne troškove i prođite checklistu. Ako nakon toga trebate web stranicu, domenu, poslovni email ili predračun za HZZ planiranje, javite se s kratkim opisom djelatnosti.